Spakovala sam svoj mali kofer sledećeg dana i otišla na aerodrom. Odlazim iz Barselone na oko pet dana, a onda ću ovde provesti još neki dan pre nego što se ponovo ukrcam na let za Beograd.
Dok sam čekala da uđem u avion, vrtela sam u glavi sve što sam videla prethodnog dana, a što bi svakako trebalo da se pomene. Toliko sam slika napravila! Prvo što mi je iskočilo pred očima bio je spomenik Kristoferu Kolumbu. (Inače volim priče o istraživačima, ne mogu sačekati da se „sretnem“ sa Vaskom da Gamom u Lisabonu!)
Nasmeših se kad se setih da sam išla u krug oko spomenika i nikako nisam mogla lepo da ga uslikam, jer je bio previsok (59 metara). Morala sam dobrano da se udaljim. Zapravo, najbolji pogled na Kolumba je bio s terase na putu za Monžuik.
Paralelno sa morem i preko puta trga proteže se moderna magistrala Ronda Litoral, koja nestaje pod zemljom. Gore ostaje šetalište, „Mol de la fusta“, sa kafićima, restoranima, terasama i finim pogledom na marinu. Ovde se nalazi i Mornarički muzej, i to u jednoj od najbolje očuvanih zgrada u gradu, koja datira iz 13. veka.
Feničanski koreni
Jedan od bitnih detalja jeste da je grad zapravo „završen“ pred Olimpijske igre 1992. Pojedina naselja su „doterana“, tako da je današnja Barselona grad koji izlazi na more, vraćajući se tako korenima Feničana, prvim trgovcima koji su došli na katalonsku obalu. Većina istoričara se slaže da su grad „krstili“ Kartaginjani.
Odnosno, upravo je čuveni Hanibal bio taj koji mu je dao ime „Barsino“, po sećanju na svog oca Amilkara Barsu.
Barselona je pala Arapima u ruke 716. godine, a nezavisnost grada je proistekla iz borbe za oslobođenje od arapske dominacije. Kasnije se grad uzdigao i razvio, dobio impozantne zgrade i zidove, koji i danas predstavljaju jezgro ove metropole. Razvoj je kulminirao u vreme otkrića Amerike 1492, a treba imati u vidu da se veliki deo brodova za istraživačka putovanja izrađivao upravo u pristaništu Barselone.
Magična fontana
Mesto vrlo popularno među turistima jeste takozvana Magična fontana ispred Palate Nacional. Remek-delo inžinjerstva primenjeno na sve moguće kombinacije vode i svetla.
Obratite pažnju da ovde ne propustite da bacite pogled na „Plazu de toros monumental“, čuvenu zgradu Koride. Na jednom kraju Prolaza Maria Kristina nalazi se fontana, na Trgu Španije, urađena u čast tri mora.
Ovaj deo grada je vrlo praktičan za laganu šetnju, pauzu na klupi, sporadično fotografisanje, pre nego što nastavite dalje. Na Španskom trgu ćete naći i stanicu za metro i autobus, i lako se možete prebaciti u bilo koji drugi deo grada. No, ako ste zainteresovani da prisustvujete performansu boja i svetla Magične fontane, proverite u koje vreme se tog dana „pali“.
Trijumfalna kapija
Još jedna lokacija koju treba obići. Ovoga puta to je park pun zelenila, sa jezerom na jednom kraju.
Kao da to nije dovoljno samo po sebi, ovde ćete naići i na fontanu („Kaskada monumental“) na kojoj je Antoni Gaudi radio na početku svoje karijere. Takođe, na nekoliko muzeja i ogromnu kapiju.
Trijumfalna kapija nalazi se na Putu Luisa Komanisa. Kada se spustite niže ulicom, stižete do parka „La Ciutadele“. Oblast je preuređena u prostor sa muzejima, baštama i zoološkim vrtom još za potrebe Univerzalne izložbe 1888. godine. Kapija, sva u cigli, bila je glavni ulaz za ovu Izložbu. Proći ćete pored prostranog jezera i pomenute „Kaskade monumental“. Zgrada bivšeg Parlamenta Katalonije takođe se nalazi ovde, sada je preuređena u Muzej modernih umetnosti. Nedaleko odavde nalazi se i Prirodnjački muzej. I tako dalje, i tako dalje.
Ovo je zapravo pravo mesto da završim priču o Barseloni – prolazeći kroz Trijumfalnu kapiju. Čudesan grad, Gaudijeva dela kojih ću se uvek sećati, Monžuik i „tapas“, „paelja“ i La Rambla… I oh, da – flamenko!
Mašem, odoh u Lisabon!
Kraj
Svi tekstovi SERIJE Barselona/Lisabon